Close
Nedeljno čitanje: 23. januar 2022.

Nedeljno čitanje: 23. januar 2022.

PREGLED / Nudimo izbor najboljih pisanih medijskih sadržaja iz prethodne sedmice

 

Piše Redakcija

 

Ove nedelje ignorišemo teme o kojima se, iz ovih ili onih razloga, pričalo previše (a tiču se jednog sportiste, jednog rudnika i jedne tragedije), a okrećemo se tekstovima koji su se lako mogli izgubiti u tom sumornom mulju medijske svakodnevice

 


 

P
ortal Novosti objavio je najpregledniji članak na temu katastrofalnih rezultata prošlogodišnjeg cenzusa u Hrvatskoj. Ako vas zanimaju i brojke i kontekst, najbolje mesto da počnete je članak Tranzicijski saldo Tihomira Ponoša:

Dobitnika nema. Nije to više ni Zagreb u kojem je BDP po stanovniku 85 posto iznad prosjeka države. I on bilježi brojčani pad jer je prirodni prirast negativan, a bazeni stanovništva u Hrvatskoj ili Bosni i Hercegovini koje bi Zagreb eksploatirao su ili presušili ili se većina preorijentirala na iseljavanje u inozemstvo.

Kontinentalne županije koje se oslanjaju na poljoprivredu, a nekada su se oslanjale i na industriju, ubrzano propadaju, jadranske županije koje se oslanjaju na turizam propadaju sporije. I bit će da nije grijeh u poljoprivredi, nego u tome kako država tretira kako nju tako i krajeve kojima je osim proizvodnje hrane i staraca još malo toga preostalo…

Pročitajte članak

 


 

N
a portalu Prometej.ba Kristina Ljevak napisala je kratku, ličnu priču inspirisanu odlaskom na vakcinaciju u Srbiju pod nazivom Razglednica iz depresije. Njene slike su upečatljive, mada se ponekad smenjuju isuviše brzo: Ljevak ponekad zvuči kao da se (sasvim nepotrebno) trudi da ne bude dosadna dok govori o prošlosti i sadašnjosti, sigurnosti, nostalgiji:

Dok smo se u nastavku puta u alternativnom prevozu koji izgledom podsjeća na kombi i ne posjeduje grijanje vozili kući razmišljala sam o još jednom podsjetniku na to koliko je život kratak, na sve one pogrešno poredane liste prioriteta koje su postepeno uklanjale susrete sa najdražima i ustupale mjesta obavezama, rokovima, borbi sa preživljavanjem… Na ove skoro dvije godine koje su nas tokom pandemije pretvorile u ljude straha, distancirale od drugih i života, usmjerile na aplikacije i dostave, na supstituciju za život.

Vozili smo se u kombiju koji nije poštovao saobraćajne a ne pandemijske mjere, ali mi smo bili boosterovani. I bilo je toliko toga bizarnog i smiješnog u činjenici da smo mogli umrijeti s trećom dozom, rahat…

Pročitajte članak

 


 

N
ajvažnija tema na planeti je kovid 19, najvažnija kovid 19 tema je vakcinacija, a najvažnija tema u okviru vakcinacije je nejednakost. Pišući za Bilten, Ana Vračar nudi trezvenu analizu aktuelnog stanja globalne inokulacije protiv kovida 19, koristeći sumorne podatke o stepenu vakcinacije tzv. globalnog Severa i tzv. globalnog Juga. Priče o donacijama vrlo se lako razotkrivaju kao bajke jednom kad se susretnu sa hladnim tušem zvanim statistika:

I nakon donacija, bogate su države imale milijarde doza cjepiva više od onoga što im je potrebno da u potpunosti cijepe odraslo stanovništvo. Samo SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo skupa su imali 14 milijardi doza viška – doza koje su uskladištene čekale da ih se iskoristi kao treće i četvrte doze, ili da ih se donira ako se uspješno prevaziđu birokratske prepreke. Za usporedbu, za postizanje pune procijepljenosti odraslog stanovništva Afrike u istom periodu bilo je potrebno oko 12,5 milijardi doza cjepiva…

Pročitajte članak

 


 

Možda će se neko zapitati: zar prethodne nedelje nije bilo nijednog dobrog teksta o Novaku Đokoviću, o Rio Tintu, o katastrofalnom načinu na koji tabloidi u Srbiji izveštavaju o samoubistvu? Odgovor nije negativan; nije u tome stvar. Za potrebe ovakvog sporog, nedeljnog čitanja, ovakve teme zahtevaju hladne glave i perspektivu koju mediji trenutno teško i da mogu da imaju. Jednog dana će se o njima pisati čitave knjige (ili makar ozbiljni istraživački temati). Rešili smo da od njih malo odmorimo. U međuvremenu, Odiseja je prethodne nedelje objavila analizu Aleksandra Pavlovića o (nesrećnim) sličnostima između srpskih i kosovskih školskih udžbenika kada je u pitanju dezinformisanje đaka o sukobima 1998-1999. godine. — ⊗

Close