NAUKA U DRUŠTVU

Sto dana na splavu Kon Tiki

Kon-Tiki ekspedicija iz 1947. godine / Nacionalna biblioteka Norveške

Piše:

Priča o najpoznatijem poduhvatu u neobičnom polju zvanom eksperimentalna arheologija

Noć, mesečeva svetlost se presijava u očima petorice Norvežana i jednog Šveđanina. Oni leže na splavu Kon Tiki sačinjenog od devet balzovih balvana dok plavocrveni papagaj podseća da se nalaze na 58 sekundi južno, 09 sekundi zapadno. Okrenuti su ka zvezdanom nebu koje bdi nad Pacifikom, onom istom kojim su se služili pripadnici jedne drevne civilizacije moreplovaca.

Vetar nosi papagajeve objave Pacifikom ka dalekoj Polineziji, ka kojoj su se uputili u nadi da će dokazati da okeanski putevi nisu bili prepreke, već sredstvo komunikacije starih naroda. Kapetan malog balzovog splava je Tor Hejerdal, zoolog i antropolog, jedan od petorice Norvežana i autor dela Polinezija i Amerika – Studija o kulturnim odnosima.

Na splavu koji je svoju odiseju započeo u Peruu oseća se vazduh praistorije – ne postoji ni jedan trag dvadesetog veka, sem glomaznog radija. U maloj kabini dovoljnoj da se postroji šest snažnih tela ukrcano je dovoljno vode i hrane za tri meseca putovanja. Teorija njihovog kapetana pretpostavlja da su ostrva Polinezije (Havaji, Novi Zeland i Uskršnja ostrva) naselila južnoamerička plemena o kojima se veoma malo zna. U stvaranju legende u kojoj je on glavni protagonista, Hejedralova želja za dokazom da su stari Peruanci plovili putevima Pacifika ka polinežanskim ostrvima, prevazići će oluje, bojazan od morskih pasa i ajkula i raspad abalzovih  stabala zavezanih kanapom. Prevazići će ono malo sumnje njegovih saputnika.

U danima ekspedicije, sve će više biti onih dana kada će šestorica preplanulih i dugobradih putnika bez straha u kostima posmatrati ajkule koje vrebaju oko  splava. I svaki novi korak biće jedan bliže cilju – dokazu da su stari narodi mogli da plove Pacifikom na splavu od balzovih stabala. Na dan 7. avgusta 1947. godine, posle sto jednog dana plovidbe, ekspedicija Kon Tiki svoje finale dočekaće na grebenu Raroja na arhipelagu Tuamonta.

Zvuk smeha sa nazirujućim plačem šestorice morepolovaca, bez plavocrvenog papagaja, odjekuje kopnom. Počinje jedna nova era u kojoj je Tor Hejerdal sa jedinom petoricom nesvakidašnjih momaka koji su verovali u njega, pokazao da je civilizacija stara 1500 godina imala pomorske i navigacijske veštine za uspešno upravljanje splavom putevima Pacifika.

Zapravo, nauka će kasnije pokazati da je Tejerdal bio u krivu. Postojala je civilizacija koja je plovila Pacifikom vekovima pre Evropljana, ali ona nije bila južnoamerička, već azijska. Međutim, u trenutku kada je njihov splav dotakao kopno grebena Raroja, to nije bilo važno. Okean je postao arheološka laboratorija. — ⊗

Pročitajte još

Nova, veštačka DNK

Istraživači su pokazali da bi mogla da postoji DNK koja se veoma razlikuje od one na Zemlji. Da li ona može, osim u teoriji, postojati…

Izdanja

Paket - prvih pet brojeva

Ako vam nedostaju stare Odiseje, obiđite sajt knjižare Makart i naručite prvih pet brojeva u paketu po promotivnoj ceni.

5

brojeva

1300 RSD